Da bismo dobile željenu frizuru peglanjem, pritiščemo jedan po jedan pramen zagrijanom metalnom, keramičkom ili pločicom od poludragog kamena, te ih povlačimo u željenom smjeru. Na ovaj način se spuštaju kutikule dlake, pa tako “napuhana” kosa postaje zaglađena; topi se proteinski dio dlake i ravnomjernije raspoređuje, pa je dlaka ravnija, te se razbijaju hemijske veze koje kosi daju valoviti, ravni, kovrdžavi ili neki drugi oblik.
Peglanjem se, bez izuzetka, oštećuju površinski sloj dlake, ali osim njega, oštećuje se i medulla — sloj ispunjen uglavnom zrakom i vodom.
Toplota koja je neizostavni dio procesa ga dehidrira, pa kosa izgleda beživotno, tanko, “sprženo” i bez sjaja. (Prirodno svijetla kosa uglavnom nema ovaj sloj.)
Osim očitog i trenutnog oštećenja, kosa često pretrpi i ona dugostrajnija u vidu prekida hemijskih veza zaduženih za oblik kose — već smo ih spominjale — pa je tako poslije perioda stalnog i agresivnog peglanja kovrdžave kose, jako teško vratiti joj stari oblik. Također, kosa koja je dehidrirana i isušena lakše opada i teže raste, te su vrhovi skloniji cvjetanju.
Dakle, peglanje kose — ako se radi prečesto i neispravno — može trajno oštetiti kosu. Kosa koja je oštećena toplotom se ne može oporaviti i jedini lijek jeste šišanje. Osim kose po dužini, peglanje može često uzrokovati i kožne reakcije, te izazvati alergije, perut ili dermatitis.
Ali, šteta se može minimalizirati! 🥳
Različiti tipovi, boje i oblici kose različito djeluju na toplotu, a veliku ulogu igra i način na koji se kosa tretira. Tanka i svijetla kosa će teže podnijeti peglanje, dok deblja dlaka može izdržati veće temperature i dužu izloženost toploti. Kutikule farbane kose se oštećuju na oko 180*C, dok ih trajno i nepovratno oštećuje temperatura iznad 220 *C. Kućno peglanje kose bi trebalo biti na temperaturi do 180, maskimalno 190*C. Dakle, pegla koja ima regulator toplote je poželjna.
Kako ispravno peglati kosu i minimalizirati potencijalna oštećenja, pročitajte OVDJE!
Ostavite komentar