Da bismo dobile željenu frizuru peglanjem, pritiščemo jedan po jedan pramen zagrijanom metalnom, keramičkom ili pločicom od poludragog kamena, te ih povlačimo u željenom smjeru. Na ovaj način se spuštaju kutikule dlake, pa tako “napuhana” kosa postaje zaglađena; topi se proteinski dio dlake i ravnomjernije raspoređuje, pa je dlaka ravnija, te se razbijaju hemijske veze koje kosi daju valoviti, ravni, kovrdžavi ili neki drugi oblik. ⁠

Peglanjem se, bez izuzetka, oštećuju površinski sloj dlake, ali osim njega, oštećuje se i medulla — sloj ispunjen uglavnom zrakom i vodom.

Toplota koja je neizostavni dio procesa ga dehidrira, pa kosa izgleda beživotno, tanko, “sprženo” i bez sjaja. (Prirodno svijetla kosa uglavnom nema ovaj sloj.)⁠

Hands using straightening iron on hair


Osim očitog i trenutnog oštećenja, kosa često pretrpi i ona dugostrajnija u vidu prekida hemijskih veza zaduženih za oblik kose — već smo ih spominjale — pa je tako poslije perioda stalnog i agresivnog peglanja kovrdžave kose, jako teško vratiti joj stari oblik. Također, kosa koja je dehidrirana i isušena lakše opada i teže raste, te su vrhovi skloniji cvjetanju.⁠

Dakle, peglanje kose — ako se radi prečesto i neispravno — može trajno oštetiti kosu. Kosa koja je oštećena toplotom se ne može oporaviti i jedini lijek jeste šišanje. Osim kose po dužini, peglanje može često uzrokovati i kožne reakcije, te izazvati alergije, perut ili dermatitis.⁠

Ali, šteta se može minimalizirati! 🥳⁠

Različiti tipovi, boje i oblici kose različito djeluju na toplotu, a veliku ulogu igra i način na koji se kosa tretira. Tanka i svijetla kosa će teže podnijeti peglanje, dok deblja dlaka može izdržati veće temperature i dužu izloženost toploti. Kutikule farbane kose se oštećuju na oko 180*C, dok ih trajno i nepovratno oštećuje temperatura iznad 220 *C. Kućno peglanje kose bi trebalo biti na temperaturi do 180, maskimalno 190*C. Dakle, pegla koja ima regulator toplote je poželjna.

Kako ispravno peglati kosu i minimalizirati potencijalna oštećenja, pročitajte OVDJE!