Oko 70% žena u nekom periodu svog života ima “problem” sa masnom kosom. ⁠

Kada pričamo o “masnoj kosi”, zapravo mislimo na tjeme, na kojem se nalaze i lojne žlijezde, najčešće povezane sa folikulom dlake. Tjeme je koža koja prekriva glavu, osim lica, i ima istu strukturu kao i koža na drugim dijelovima tijela. Ima ulogu fizičke barijere, temperaturne izolacije, te, kako je dio najvećeg organa povezanog sa cijelim tijelom — kože — pokazatelj je ukupnog zdravlja organizma.⁠

Dakle, lojne žlijezde! Zavisno na kojem dijelu tijela, imamo od 1500 do 4000 lojnih žlijezda po kvadratnom centimetru kože. Lojne žlijezde su uglavnom povezane sa folikulom dlake, ali mogu lučiti sebum kroz zaseban otvor na koži. Uloga ovih mikroskopskih organa jeste upravo to — da svakodnevno proizvode sebum i na taj način čuvaju vlažnost kože i kose, ali i obrnuto, tj. sprječavaju da previše vode dopre do kože.⁠

Sebum je svijetložuta, masna supstanca koju luče lojne žlijezde i sastoji se od masti i keratina. (Sjećate se keratina, proteina od kojeg se sastoji dlaka?:) Nastaje u dermisu, unutrašnjem sloju kože, gdje se nalaze i folikule dlake. Sebum obavija dlaku prije nego ona izađe na površinu kože, i na taj način osigurava da ima prirodni, zaštitni sloj. Sebim pozitivno utječe i na ph ravnotežu kože i kose! 🥳⁠

Proizvodnja sebuma je prirodan proces zahvaljujući kojem imamo zdravu kožu i kosu. Međutim, u nekim slučajevima dolazi do prekomjernog lučenja sebuma što uzrokuje “masnu kosu”; ili do druge krajnosti, nedovoljnog lučenja sebuma koje dovodi do “suhog tjemena”.⁠

Prije nego počnemo pričati o (prirodnim) rješenjima, stručnjaci savjetuju da je najvažnije odrediti uzroke zbog kojih se tjeme previše masti

Problematičnim se smatra kada se vlasište i kosa zamaste za manje od 24 sata od prethodnog pranja.

Uzroci nastanka ili pogoršanja ove neugodne pojave mogu biti (bez nekog posebnog reda):
– toplo i vlažno vrijeme, te promjene godišnjih doba;
– nebalansirana ishrana — hrana itekako utječe na sve procese u našem organizmu, pa tako i na ponašanje lojnih žlijezda. Dakle, osim što bismo trebale voditi računa da je hrana koju unosimo zdrava i barem približno dovoljna da zadovolji nutritivne potrebe, također je važan način na koji ju pripremamo. O vezi između hrane i kose detaljnije ćemo pričati za koji dan — sa stručnijom ženom od mene. :));
– hormonalne promjene — trudnoća, hormonalna terapija, adolescencija, pubertet, menopauza, čak i različiti periodi unutar jednog mentrualnog ciklusa dovode do hormonalnih promjena koje mogu utjecati na rad lojnih žlijezda. Hormoni koji su “zaslužni” za ove promjene se nazivaju androgeni hormoni;
– genetsko naslijeđe — bilo da je to samo sklonost masnoj kosi ili je masna kosa simptom nekog nasljednog stanja, kao policističnih jajnika (koje se opet može svrstati u hormonalne promjene);
– stres — i ovo je na neki način hormonalna promjena, ali smatrala sam da zaslužuje posebno mjesto na listi: osim androgenih hormona, na rad lojnih žlijezda utječe i kortizol — hormon koji se luči u tijelu kada je u stanju stresa; – lijekovi;
– proizvodi za kosu sa silikonima, mineralnim uljima, sulfatima i sl.; – stalno nošenje kapa, kačketa, marama, traka za kosu, i sl.;

Uzroci mogu biti trajne ili trenutne prirode. Može postojati jedan uzrok, ili ih može biti više.

Vidljivost simptoma zavisi od različitih okolnosti — od vremenskih prilika preko ishrane, do oblika dlake; na ravnoj kosi se ova pojava više primijeti nego na kovrdžavoj kosi.